Istanbul E-pass e aofia ai le Hagia Sophia Outer Explanation Tour ma se taʻiala faʻaPeretania faʻapolofesa. Mo fa'amatalaga, fa'amolemole siaki le "Ilaoa & Fonotaga". Ina ia ulufale i le Falemata'aga o le ai ai se tau faaopoopo 28 Euro e mafai ona fa'atau sa'o i totonu o le falemata'aga.
Aso o le Vaiaso |
Taimi Taamilosaga |
Aso Gafua |
10:00, 11:00, 14:00 |
Aso Lua |
09:00, 10:15, 11:30, 14:30 |
Aso Lulu |
09:00, 10:15, 14:30, 16:00 |
Aso Tofi |
09:00, 10:15, 14:00, 15:00, 16:15 |
Aso Faraile |
09:00, 10:45, 14:30, 15:15, 16:30 |
Aso Toonai |
09:00, 10:15, 11:00, 14:15, 16:00 |
Aso Sa. |
09:00, 10:15, 11:00, 14:00, 15:00, 16:30 |
Hagia Sophia o Istanbul
Vaai faalemafaufau i se fale e tu i le nofoaga e tasi mo le 1500 tausaga, o le malumalu numera tasi mo lotu e lua. O le laumua o lotu Kerisiano Orthodox ma le uluai faletapuai i Istanbul. Na fausia i totonu na o le 5 tausaga. O lona fao o le pito sili ona tele ma 55.60 i le maualuga ma 31.87 diameters mo 800 tausaga i le lalolagi. O ata o lotu i autafa. Nofoaga o le faapaleina mo Emeperoa Roma. o le nofoaga lea e feiloai ai le Sultan ma ona tagata. O le lauiloa lena Hagia Sophia o Istanbul.
O le a le Taimi e tatala ai Hagia Sophia?
E tatala i aso uma ile va ole 09:00 - 19:00.
E i ai se totogi e ulufale ai i le Mosque Hagia Sophia?
Ioe, e iai. Ole totogi ole ulufale ole 28 Euro ile tagata.
O fea o iai le Hagia Sophia?
O loʻo tu i le fatu o le aai tuai ma e faigofie ona maua e felauaiga lautele.
Mai faletalimalo o le aai tuai; Ave le T1 tram i sultanahmet nofoaga nofoaafi. Mai iina e 5 minute e savali ai.
Mai faletalimalo o Taksim; Aumai le funicular (F1 laina) mai le Taksim Square i Kabatas. Mai iina, ave le T1 tram i sultanahmet nofoaga nofoaafi. e 2-3 minute savali mai le tram station e taunuu ai iina.
Mai Sultanahmet Hotels; e i totonu o le savaliga mamao mai le tele o faletalimalo i le eria o Sultanahmet.
O le a le umi e asiasi ai i le Hagia Sophia ma o le a le taimi sili?
E mafai ona e asiasi i totonu ole 15-20 minute na o oe. E tusa ma le 30 minute le mamao mai fafo. E tele fa'amatalaga laiti i totonu o lenei fale. A'o galue o se faletapuai i le taimi nei, e tatau ona nofouta se tasi i taimi tatalo. O le taeao po o se taimi lelei lea e asiasi atu ai i inā.
Hagia Sophia Talafaasolopito
O le tele o tagata faimalaga e faʻafefiloi le Blue Mosque lauiloa ma Hagia Sophia. E aofia ai le Topkapi Palace, o se tasi o nofoaga sili ona asiasi i Istanbul, o nei fale e tolu o loʻo i luga o le lisi o measina a UNESCO. O le faʻafeagai o le tasi ma le isi, o le eseesega sili ona taua i le va o nei fale o le numera o minarets. O le minaret o se olo i le itu o le faletapuai. O le faamoemoega autu o lenei olo o le faia o le valaau i le tatalo i aso anamua a o lei faia masini faaleotele leo. O le Blue Mosque e 6 minarets. Hagia Sophia e 4 minarets. E ese mai le numera o minarets, o le isi eseesega o le talafaasolopito. Blue Mosque o se fale Ottoman, ae o Hagia Sophia e matua ma o se fausaga Roma, ma o le eseesega i le va o latou e tusa ma le 1100 tausaga.
Na faapefea ona maua e Hagia Sophia lona igoa?
O le fale e iloa i igoa eseese e faalagolago i le itulagi ma le gagana. I le gagana Turkish, e taʻua o Ayasofya, ae i le Igilisi, e masani ona taʻua sese o St. Sophia. E mafua ai le fenumiai, ona e talitonu le toatele o le igoa na mafua mai i se tagata paia e igoa ia Sophia. Peitaʻi, o le uluaʻi igoa, Hagia Sophia, e sau mai le gagana Eleni anamua, o lona uiga o le “Poto Faale-Atua”. O lenei igoa e atagia ai le tuuto o le fale ia Iesu Keriso, e faatusa i Lona poto paia nai lo le faamamaluina o se tagata paia patino.
A'o le'i ta'ua o Hagia Sophia, o le ulua'i igoa o le fausaga o le Megalo Ecclesia, lea e fa'aliliu i le "Great Church" po'o le "Mega Church." O lenei faalupega ua faatusaina i lona tulaga o le ekalesia tutotonu o le faa-Kerisiano Orthodox. i totonu o le fale, e mafai lava ona maofa tagata asiasi i mosaics lavelave, o se tasi o ia e faʻaalia Justinian i le tuʻuina atu o se faʻataʻitaʻiga o le falesa ma Konesetatino le Sili o loʻo ofoina atu se faʻataʻitaʻiga o le aai ia Iesu ma Maria-o se tu masani i le vaitaimi o Roma mo emeperoa na tofia fausaga tetele.
Mai le vaitaimi o Ottoman, o Hagia Sophia foi o loʻo faʻaalia ai le matagofie o kaligrafi, aemaise lava o igoa paia o Islama, lea na teuteuina ai le fale mo le silia ma le 150 tausaga. O lenei tu'ufa'atasiga o mosaics Kerisiano ma le fa'a-Islamic calligraphy o lo'o fa'amamafaina ai le suiga o le fale i le va o lotu tetele e lua ma aganu'u.
Na tu'ua e se Viking Lana Fa'ailoga ia Hagia Sophia?
O se vaega mata'ina o le tala fa'asolopito o lo'o taoto i foliga o Viking graffiti na maua i Hagia Sophia. I le senituri lona 11, na tusi ai e se fitafita Viking e igoa iā Haldvan lona igoa i se tasi o ata i le fogafale lona lua o le fale. O lenei tusitusiga anamua o loʻo vaaia pea i aso nei, e maua ai se vaaiga i tagata asiasi eseese na ui atu i Hagia Sophia i le tele o seneturi. O le faailoga a Haldvan o se faamanatu o le i ai o le au Norsemen i Byzantine Constantinople, lea e masani ona latou galulue ai o ni fitafita i le Varangian Guard, e puipuia ai emeperoa Byzantine.
E toafia Hagia Sophias na fausia i le Talafaasolopito atoa?
I le talafaasolopito atoa, e 3 Hagia Sophias. Na tuuina atu e Konesetatino le Sili le poloaiga mo le uluai ekalesia i le seneturi lona 4 TA, ina ua uma ona ia folafola atu Istanbul o le laumua o le Malo o Roma. Na ia manaʻo e faʻaalia le mamalu o le lotu fou, o lona uiga o le uluai falesa o se fausaga taua. Peitaʻi, talu ai na faia le falesa i fafie, o lea na faaumatia ai i se afi.
A'o fa'aumatia le ulua'i ekalesia, na fa'atonuina e Theodosius ii le ekalesia lona lua. Na amata le fausiaina i le seneturi lona 5, ae na talepeina lenei falesa i le taimi o le Nika Riots i le seneturi lona 6.
O le fausiaina mulimuli na amata i le tausaga 532 ma na maeʻa i le 537. I totonu o se vaitaimi puupuu 5-tausaga o le fausiaina, na amata ona galue le fale o se falesa. O nisi faamaumauga o loo faapea mai e 10,000 tagata na galulue i le fausiaina e faamaeaina i se taimi puupuu. O tusiata o isidorus o Miletos ma Anthemius o Tralles, mai le itu i sisifo o Turkey.
Na Fa'apefea ona Suia Hagia Sophia Mai le Lotu i le Mosque?
Ina ua uma lona fausiaina, sa galue le fale o se falesa seia oo i le Ottoman Era. Na faatoilaloina e le Malo o Ottoman le aai o Istanbul i le 1453. Na tuuina atu e Sultan Mehmed le Conqueror le poloaiga mo Hagia Sophia e avea ma faletapuai. Faatasi ai ma le poloaiga a le Sultan, na ufiufi foliga o mosaics i totonu o le fale, faʻapipiʻi minarets, ma faʻapipiʻi se Mihrab fou (o le faʻailoga e faʻaalia ai le itu o Makkah). Seia oo i le vaitaimi o le Republic, sa avea le fale ma faletapuai. i le 1935, na liua ai lenei faletapuai iloga i se falemataaga e ala i le poloaiga a le palemene.
O le taimi lava na avea ai ma falemataaga, na toe tatalaina foʻi foliga o mosaics. E mafai e tagata asiasi i aso nei ona vaʻavaʻai i faʻailoga o lotu e lua i autafa, ma avea o se nofoaga sili ona lelei e malamalama ai i le faapalepale ma le faʻatasi.
O a Suiga na tupu i le 2020 ina ua toe tatalaina Hagia Sophia o se Mosque?
I le 2020, na faia ai e Hagia Sophia se suiga tele ina ua toe faʻafoʻi aloaia mai se falemataʻaga i se faletapuai galue e ala i se poloaiga a le peresetene. Na fa'ailogaina le taimi lona tolu i lona talafaasolopito umi na fa'aaogaina ai Hagia Sophia e fai ma nofoaga o tapua'iga, ma toe fo'i atu i ona a'a fa'a-Islam ina ua mae'a ona avea o se falemata'aga mo le 85 tausaga. E pei o faletapuai uma i Turkey, ua mafai nei e tagata asiasi ona ulufale i le fale i le va o tatalo i le taeao ma le po. O le fa'ai'uga na fa'ataunu'uina i le atunu'u ma fa'ava-o-malo, ona o Hagia Sophia o lo'o umia le taua fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu mo Kerisiano ma Mosalemi.
O le a le Laei Laei mo le Asiasi ia Hagia Sophia?
A asiasi atu i Hagia Sophia, e taua le mulimulita'i i la'ei masani o lo'o matauina i faletapuai uma i Turkey. E mana'omia e tama'ita'i e ufiufi o latou lauulu ma fai ni sakete uumi po o ni ofuvae lalaga e faatumauina ai le tauagafau, a'o tamaloloa e tatau ona fa'amautinoa e pa'u ifo o latou ofuvae i lalo o tulivae. E le gata i lea, e tatau i tagata asiasi uma ona aveese o latou seevae a'o le'i ulu atu i le nofoaga tatalo.
I le vaitaimi o le avea o se falemataaga, sa le faatagaina tatalo i totonu o le fale. Peitaʻi, talu ai na toe amata lana matafaioi o se faletapuai, ua mafai nei ona faia saʻoloto tatalo i taimi atofaina. Pe o e asiasi atu o se turisi pe tatalo, o le galuega fou a Hagia Sophia ua fausia ai se avanoa e mafai ai e tagata tapuaʻi ma tagata maimoa ona talisapaia lona loloto faʻalelotu ma talafaasolopito.
O le a le Hagia Sophia ae leʻi avea ma Mosque?
A'o le'i avea Hagia Sophia ma faletapuai, sa avea o se falesa Kerisiano ua ta'ua o le Ekalesia a Hagia Sophia, o lona uiga o le "Poto Paia" i le gagana Eleni. O le fale na tofia e le Byzantine Emperor Justinian i ma maeʻa i le 537 TA. o le falesa tele i le lalolagi mo le lata i le 1,000 tausaga ma sa avea ma totonugalemu o le Eastern Orthodox Christianity, o loʻo faia se sao taua i le olaga faʻalelotu ma faaupufai i le Emepaea o Byzantine. O le fausaga sa lauiloa ona o lona tele tele ma le fausaga fou o le fausaga, e faatusa i le tamaoaiga ma le malosi o le malo.
i le 1453, ina ua faatoilaloina e le Malo o Ottoman Constantinople (lea ua taʻua o Istanbul), na liua e Sultan Mehmed ii le falesa i se faletapuai. I le taimi o lenei suiga, na faʻaopoopoina ai foliga faʻa-Islam e pei o minarets, mihrab (tatalo niche), ma panels calligraphic, ae o nisi mosaics Kerisiano na ufiufi pe aveese. Na faailogaina le amataga o le talafaasolopito umi o Hagia Sophia o se faletapuai, lea na faaauau pea seia oo ina avea ma falemataaga i le 1935.
O le a le eseesega i le va o Hagia Sophia, Aya Sophia, ma Saint Sophia?
E ui lava o igoa Hagia Sophia, Aya Sophia, ma Saint Sophia e masani ona faʻaaogaina, latou te faasino i le fausaga tutusa ae i gagana eseese:
-
Hagia Sophia: O le igoa Eleni lea, o lona uiga o le “Poto Paia”. o le upu e masani ona fa'aoga fa'ava-o-malo, aemaise i talanoaga fa'asolopito ma a'oa'oga.
-
Aya Sophia: O le fa'aliliuga Turkish lea o le igoa, na fa'aaogaina ina ua mae'a le faatoilaloina e Ottoman o Constantinople. e fa'aaogaina lautele i totonu o Turkey ma i totonu o le au failauga Turkish.
-
Saint Sofia: Ole fa'aliliuga lea o lo'o fa'aoga tele i gagana i Sisifo ma fa'amatalaga. e atagia ai le uiga lava e tasi – “Atamai Paia” – ae o le faaupuga “Saint” e taatele i atunuu e tautatala i le gagana Peretania.
E ui lava i nei fesuiaiga i igoa, latou te faasino uma lava i le fale mataʻina lava e tasi i istanbul, e lauiloa i lona talafaasolopito mauoa o se falesa Kerisiano, o se faletapuai, ma ua avea nei ma faailoga faaleaganuu taua.
O le a le Hagia Sophia i le taimi nei - o se Mosque po o se Falemataaga?
E oʻo mai ia Iulai 2020, ua toe avea le Hagia Sophia ma faletapuai. O lenei suiga na faalauiloa ina ua maeʻa se faaiuga a le faamasinoga a Turki lea na soloia ai lona tulaga o se falemataaga, o se tulaga na umia talu mai le 1935, i lalo o se malo faalelalolagi na taitaia e Mustafa Kemal Ataturk. O le fa'ai'uga e toe fa'afo'i i se faletapuai ua fa'aoso ai felafolafoaiga i totonu o le atunu'u ma fa'ava-o-malo ona o le taua fa'ale-aganu'u ma tala fa'asolopito o le fale mo le tele o lotu.
A o galue o se faletapuai i aso nei, o loo tatala pea Hagia Sophia i tagata asiasi o tapuaiga uma, e pei o le tele o isi faletapuai i Turkey. Peitaʻi, ua faia suiga, e pei o le ufiufi o ata faa-Kerisiano i taimi o tatalo. E ui lava i le suiga o lana matafaioi faʻalelotu, o Hagia Sophia o loʻo umia pea le taua tele o se faʻamanatuga faʻasolopito, e atagia uma ai lona Kerisiano Byzantine ma le faʻa-Islam Ottoman ua mavae.
O le a le mea o loʻo i totonu o le Hagia Sophia?
I totonu o le Hagia Sophia, e mafai ona e vaʻavaʻai i se faʻafefiloi matagofie o faatufugaga faʻa-Kerisiano ma faʻa-Islam ma faʻataʻitaʻiga e atagia ai le tala faʻasolopito o le fale. O mea taua e aofia ai:
-
Le Dome: O le ogatotonu tutotonu, o se tasi o pito sili ona tele i le lalolagi, o se mataʻina o le fausaga o Byzantine, e maualuga atu i le 55 mita i luga aʻe o le fola. o lona mamalu ma le maualuga e maua ai se lagona ofo mo tagata asiasi.
-
Mose Kerisiano: E ui o le tele o mosaics na ufiufi pe aveese i le vaitaimi o Ottoman, ae o nisi o mosaics Byzantine o loʻo faʻaalia ai Iesu Keriso, le Virgin Mary, ma le au paia eseese na faʻaalia ma toe faʻaleleia, ma maua ai se vaaiga i le taimi o le fale o se falesa.
-
Fa'a-Islamic Calligraphy: O laupapa lapotopoto lapopo'a o lo'o tusia i le fa'a-Arapi o lo'o fa'aalia i totonu. O nei tusitusiga e aofia ai igoa o Allah, Muhammad, ma uluai caliph e fa o Islama, na faaopoopo i lona taimi o se faletapuai.
-
Mihrab ma Minbar: O le mihrab (o le faʻailoga e faʻaalia ai le itu o Mecca) ma le minbar (le pulelaa) na faʻaopoopoina ina ua liua Hagia Sophia i se faletapuai. O vaega taua ia mo tatalo Mosalemi.
-
Koluma ma Pa puipui maamora: O Hagia Sophia e lauiloa foi i lona faʻaogaina o maamora lanu mai le isi itu o le Byzantine Empire, e saofagā i le tulaga lautele o le fausaga.
O totonu o loʻo faʻatusalia se tuʻufaʻatasiga tuʻufaʻatasia ma aganuu, e faʻatusalia uma ai tu ma aga a Byzantine ma Ottoman.
O le a le Sitaili Fa'ata'ita'iga e iloa ai le Hagia Sophia?
O Hagia Sophia o se faʻataʻitaʻiga taʻutaʻua o le fausaga a Byzantine, ma o lona tulaga sili ona taʻutaʻua o le faʻailoga tele lea e pulea ai le fausaga. O lenei sitaili e faʻaalia i lona faʻaaogaina o:
-
Nofoaga Tutotonu: O le mamanu fou o le ogatotonu tutotonu o Hagia Sophia, lea e foliga mai o loʻo faʻafefe i luga aʻe o le nave, o se faʻailoga taua tele mo lona taimi. na aafia ai le mamanu o faletapuai mulimuli ane o Ottoman, e aofia ai le Blue Mosque.
-
Fa'atalitali: O nei fausaga tafatolu faʻatagaina mo le tuʻuina o le dome tele i luga o se faʻavae faʻataʻitaʻi, o se faʻafouga autu na faʻamalamalamaina le fausaga o Byzantine.
-
Fa'aaogāina o le Malamalama: Na fa'apipi'i ma le poto e tufuga fa'amalama i le pito i lalo o le fa'ailoga, ma fa'apea ai o lo'o tautau mai le lagi. O lenei faʻaaogaina o le malamalama e fatuina ai se lagona o le Atua na avea ma faʻailoga o fale faʻalelotu Byzantine.
-
Mosaics ma Maamora: O mosaics lavelave ma puipui maamora lanu lanu e atagia ai le taugata ma faʻatusa o le Byzantine Empire, e taulaʻi i autu faʻalelotu ma faʻataʻitaʻiga.
O lenei sitaili faʻataʻitaʻiga na matua aʻafia ai le au tusiata o Ottoman lea na mulimuli ane liua i totonu o se faletapuai, ma oʻo atu ai i lona faʻafefiloi tulaga ese o elemene Byzantine ma Islamic.
Aisea e Taua ai Hagia Sophia i Kerisiano ma Mosalemi?
O Hagia Sophia e loloto lona taua mo Kerisiano ma Mosalemi ona o lana matafaioi i le tala faasolopito o lotu uma e lua. Mo Kerisiano, o le falesa tele i le lalolagi mo le toeitiiti atoa le 1,000 tausaga ma sa avea ma totonugalemu o le Ekalesia Orthodox i Sasae. o le nofoaga lea o sauniga taua faalelotu, e aofia ai le faapaleina o emeperoa Byzantine, ma ona mosaics o Keriso ma le Taupou Maria o ni faailoga faaaloalogia o le faatuatuaga Kerisiano.
Mo Mosalemi, ina ua uma le faatoilaloina o Constantinople i le 1453, na liua ai Hagia Sophia i se faletapuai e Sultan Mehmed ii, e faatusa i le manumalo o Isalama i luga o le Malo o Byzantine. O le fale na avea ma faʻataʻitaʻiga mo le fausiaina o faletapuai o Ottoman i le lumanaʻi, faʻaosofia le tele o faletapuai sili ona lauiloa a Istanbul, e pei o le Suleymaniye ma le Blue Mosque. O le faʻaopoopoina o le faʻailoga faʻa-Islam, le mihrab, ma le minarets na atagia ai lona faʻasinomaga Islama fou.
O Hagia Sophia o loʻo faʻatusalia le vaeluaga o lotu tetele e lua o le lalolagi ma o se faʻailoga malosi o measina faʻa-Kerisiano ma faʻa-Islam. o lona fa'aauauina ma le fa'asao e atagia mai ai lana matafaioi o se alalaupapa i le va o aso ua mavae ma le taimi nei, Sasa'e ma Sisifo, ma tu ma aga fa'alelotu tetele e lua a le lalolagi.